Granicni prelazi sa BIH
Granicni prelazi sa Hrvatskom
Trenutno stanje u svijetu – granicni prelazi – korona virus
Nakon današnjeg sastanka u Veleposlanstvu Sjedinjenih Američkih Država u BiH sa zvaničnicima Bijele kuće iz Washingtona, Ministarstvo civilnih poslova informira javnost da je dogovorena donacija 500.000 cjepiva Pfizer za žitelje Bosne i Hercegovine.
Cjepiva trebaju stići u jednoj isporuci.
Ukoliko bude sve teklo prema planu i bez poteškoća, cjepiva bi u BiH trebala stići do kraja sedmoga mjeseca 2021. godine.
Izvor:vecernji.ba
Svojim je neodgovornim i nepromišljenim postupkom Hrvat stvorio prometni zastoj u trajanju od jednog sata, kaže policija.
Profesionalni vozač (24) iz Hrvatske na njemačkoj je autocesti u utorak stvorio višekilometarsku kolonu jer mu je usred vožnje ponestalo goriva.
U pomoć mu je priskočio vozač drugog kamiona, no mladić je zbog “neodgovornog ponašanja” morao platiti paprenu kaznu.
Oko dva kilometara od odmorišta vozaču se kamion ugasio zbog nedostatka goriva te je zastao u desnom traku pa mu je pomogao drugi vozač s kojim je uspio napuniti kamion na licu mjesta, prenosi Fenix Magazin.
Zbog njega se stvorila i kolona od čak pet kilometara, zbog čega mu je policija dala kaznu u troznamenkastom iznosu.
– Svojim je neodgovornim i nepromišljenim postupkom Hrvat stvorio prometni zastoj u trajanju od jednog sata, što je također povećalo mogući rizik od nesreća za ostale sudionike u prometu – kazala je policija.
Izvor:vecernji.ba
U aplikaciji Federalnog ministarstva trgovine tijekom današnjeg dana je evidentirano novih 65 zahtjeva o promjeni cijena i marži koje se odnose na povećanje cijena goriva od pet feninga po litru, potvrdili su iz ovog ministarstva, a prenosi portal Radiosarajevo.
Prema obavještenjima o promjeni cijena i marži, koje su benzinske crpke dostavile Ministarstvu trgovine, raspon maloprodajnih cijena naftnih derivate na današnji dan u Federaciji je sljedeći:
Premium bezolovni benzin 95, BAS EN 228 – BMB 95 iznosi od 1,76 do 2,21 KM/litru, dok je cijena dizela od 1,66 do 2,21 KM/litru.
“Napominjemo da sve informacije o cijenama naftnih derivata građani mogu saznati putem mobilne aplikacije Federalnog ministarstva trgovine FMT FBIH oil info, u kojoj su cijene poredane od najnižih do najviših”, dodali su iz Ministarstva. Podsjetimo, prethodnih dana gorivo je poskupjelo u većini regionalnih zemalja, a cijene su nešto više i u Republici Srpskoj.
Izvor:vecernji.ba
Obzirom da živa u termometru ovih dana prelazi 30 stupnjeva Celzijusa, važno je pridržavati se nekih preporuka. Velike vrućine i vrlo visoke razine UV zračenja mogu biti opasne ne samo za kronične bolesnike, malu djecu i druge rizične grupe, nego i za zdrave ljude, priopćeno je iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.
“Ne izlažite se suncu nepotrebno. Tijekom velikih vrućina što više se zadržavati u zatvorenim rashlađenim, klimatiziranim prostorima. Ako kod kuće ili na poslu nemate klimu, prošećite do obližnjih klimatiziranih prostora poput knjižnica, trgovina ili kina. Boravak u njima već kroz sat ili dva smanjuje mogućnost razvoja zdravstvenih poremećaja”, navedeno je u preporukama Zavoda za javno zdravstvo FBiH. Međutim, “ukoliko morate na sunce, preporuka je da ograničite vanjske aktivnosti na jutarnje i večernje sate i izbjegavajte sunce od 10 do 18 sati”.
“Usporite ritam života i izbjegavajte kretanje u doba dana kada su temperature najviše. Nosite lakšu, prozračnu i svijetlu odjeću koja odbija sunce. Smanjite tjelesnu aktivnost, a ako morate vježbati, popijte svakih sat vremena dvije do četiri čaše tekućine najbolje ne previše hladnu vodu.
Gazirane slatke sokove i pića izbjegavajte. Prekidajte povremeno aktivnost i odmarajte se u sjeni. Zaštitite kožu i oči”, navode iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, prenosi Radiosarajevo.ba. Istaknuli su da dugotrajno izlaganje jakim sunčevim zrakama odnosno UV zračenju može izazvati karcinom kože, njezino ubrzano starenje, kataraktu očiju i slabljenje imunološkog sustava. “Koža se najbolje štiti odjećom. Nosite šešir i sunčane naočale. Dijelove kože koji nisu zaštićeni odjećom kao što su nos, uši, vrat, leđa i gornji dio stopala treba premazati kremom s dovoljnom UVA/UVB zaštitom. Tijekom prvog izlaganja suncu preporučuje se krema s visokim zaštitnim faktorom 30 i više.
Da bi ostala djelotvorna, treba je na tijelo nanositi svaka dva sata, a postupak ponovite nakon kupanja koje će je djelomično isprati.
Ne zaboravite da sunčevi zraci prodiru i kroz oblake te se i pri oblačnom vremenu treba zaštititi”, samo su neke od preporuka Zavoda. Savjetuje se i da se poveća unos vode. Bez obzira na stupanj aktivnosti, za vrijeme velikih vrućina potrebno je piti više vode čak i bez osjećaja žeđi. “Ako vam liječnik ograničava uzimanje tekućine zbog zdravstvenih problema, pitajte ga za količinu koju smijete unijeti u organizam.
Ne konzumirajte tekućinu koja sadrži kofein, alkohol ili veće količine šećera jer ćete povećati gubitak tekućine. Pijte rashlađene, ali ne i jako hladne napitke, jer oni mogu izazvati želučane tegobe. Odrasle zdrave osobe trebaju piti od osam do deset čaša vode na dan, a oni koji se bave tjelesnim aktivnostima ovoj količini trebaju dodati od jedne do tri čaše vode na svaki sat aktivnosti. Češće perite ruke i jedite lako probavljivu hranu. Za velikih vrućina izbjegavajte tešku, kaloričnu, jako začinjenu i masnu hranu.
Jedite redovito više manjih obroka. Obvezno doručkujte, a ručak i večera neka budu lakši”, navedeno je u preporukama Zavoda. Također, preporučuje se i konzumiranje rashlađenog mlijeka i mliječnih proizvoda. Iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH savjetuju povećanje udjela voća i povrća u prehrani. “Voće i povrće dobro operite prije konzumiranja, a meso dobro termički obradite.
Kuhanu i lako kvarljivu hranu obvezno držite u hladnjaku, a prije jela temeljito je podgrijte na temperaturi vrenja u trajanju od nekoliko minuta. Ako je stajala izvan hladnjaka i na visokoj temperaturi, ovu hranu nemojte konzumirati. Pažljivo sa sladoledom i slasticama. Ne preporuča se konzumiranje gaziranih pića, a osobito ne alkohol”, ističu iz Zavoda. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti novorođenčadi, maloj djeci i starijim osobama.
“Nikada ne ostavljajte djecu u zatvorenim automobilima. Zaštitite ih kremama s najjačim zaštitnim faktorom. Novorođenčad i malu djecu do četiri godine ne izlažite suncu i osigurajte im dovoljan unos tekućine.
Vrućinu teže podnose osobe starije od 65 godina, posebno kronični bolesnici – srčani i plućni, kao i osobe s povišenim krvnim tlakom. Češće ih kontaktirajte telefonom da provjerite imaju li zdravstvenih tegoba”, pojašnjavaju iz Zavoda. Uzimanje protuupalnih lijekova i antibiotika, korištenje parfema i dezodoransa može izazvati reakcije na koži ili očima koje umanjuju djelotvornost zaštitnih mjera te izazvati stvaranje eritema i kod nižih razina UV zračenja. Prije izlaganja suncu treba dobro proučiti upute uz lijekove ili potražiti savjet liječnika. “Povećan je broj intervencija Hitne pomoći, stoga ne obavljajte poslove između 10 i 18 sati. Ako izlazite, tražite sjenovite dijelove ulice nosite laganu odjeću od prirodnih materijala – pamuka i lana, sunčane naočale sa zaštitnim UV slojem, te šešire ili kape. Koristite kreme s visokim zaštitnim faktorima. Imajte uz sebe bocu vode, a hranu s neprovjerenih mjesta ne kupujte i ne jedite. Kronični bolesnici trebaju uzimati svoju terapiju. Ukoliko ste u prilici kupati se u moru, jezeru itd. ne skačite pregrijani u vodu, osobito ne nakon obroka”, navode iz Zavoda. Preporučuje se dobro prozračiti automobil prije ulaska, jer u njima je temperatura oko 70 stupnjeva, ako su na suncu. “Čak i ako imate klimu, prozračite automobil prije nego što uđete u njega zbog po zdravlje opasnih isparavanja plastike i uređaja u automobilu. Kada se vozite, podesite klimu tako da temperaturna razlika ne bude prevelika.
Nikad ne ostavljajte putnike u parkiranom autu, osobito djecu i starije osobe”, upozorili su. Najblaži oblik simptoma sunčanice je, napominju, omaglica ili vrtoglavica. “Ako je osobi pozlilo, sklonite je u hlad, rashladite hladnom vodom ili oblozima. Ako je osoba ostala bez svijesti položite je na bok, rashladite i nemojte joj ništa davati na usta. Zovite liječnika. Ako je pri svijesti dajte joj piti ne previše hladne napitke ili vodu. Tijekom dana sol je najbolje nadoknaditi juhom”, preporuka je Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.
Izvor:vecernji.ba
Stiglo je ljeto i sezona godišnjih odmora kada mnogi žele otputovati na more. Građanima BiH jedno od najprivlačnijih odredišta, ali i najbližih je Jadransko more, piše Večernji list BiH. Ako izuzmemo COVID pravila za prelazak granice, koja svi već dobro znaju, nameće se novo pitanje. Što se može prenijeti u osobnoj prtljazi?
Ako ste planirali na moru malo roštiljati te ponijeti nekoliko kilograma mesa za ovu aktivnost, bilo bi dobro da odustanete, posebno ako odlazite na more u Hrvatsku jer ova zemlja, članica Europske unije, ne dopušta unos mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda na svoj teritorij, dok su ostali prehrambeni proizvodi uglavnom dopušteni u ograničenim količinama. Ako se spremate za ljetovanje u Hrvatskoj, bit će vam dopušteno u svojoj prtljazi ponijeti dva kilograma mlijeka u prahu za bebe, hrane za bebe i hrane za posebne potrebe po osobi, proizvoda životinjskog podrijetla kao što su med, jaja, proizvodi od jaja, meso puževa, žablji kraci – 2 kg po osobi, do 20 kg ribljih proizvoda, do 125 g kavijara, svježeg voća i povrća (osim krumpira) do pet kilograma. U osobnoj prtljazi mogu se nositi kruh, kolači, keks, čokolada i konditorski proizvodi (uključujući slatkiše), pod uvjetom da ništa od toga nije punjeno proizvodima od mesa. Uz posjedovanje medicinske dokumentacije moguće je unošenje gotovih lijekova za osobne potrebe putnika u količinama potrebnim za liječenje najviše do mjesec dana uz obveznu liječničku potvrdu. Ova pravila su na snazi otprije, međutim, ove godine posebnu pozornost morate obratiti na cigarete jer su uvjeti od ove godine znatno drugačiji. Naime, količina cigareta koja se može bez plaćanja davanja unijeti u Hrvatsku nije više dvije šteke, nego samo dvije kutije. Da se na ovo pravilo posebno pazi, uvjerili su se putnici iz BiH koji su ovih dana krenuli do mora. – Prešli smo što se tiče cjepiva, ali pitali su obvezno da se prijave cigarete, jer se od 1. lipnja mogu unijeti samo dvije kutije – rekao je za N1 državljanin BiH koji je u Hrvatsku krenuo preko GP-a Metković. – Nisu nam tražili dokaz o smještaju. Išli smo kod sestre i zeta u vikendicu, samo su nas pitali kamo idemo. A da nisam prijavio cigarete, vratili bi me i slijedila bi prekršajna prijava. Litra alkohola i dvije kutije cigareta smiju se prenijeti. Ostalo nije problem – poručio je rekavši kako je dvije šteke cigareta morao platiti oko 90 eura kako bi izbjegao prijavu. Stroga pravila su i za alkohol i alkoholna pića, osim mirnog vina i piva. Dopušteno je unijeti, naime, alkohol i alkoholna pića s udjelom alkohola većim od 22% vol. ili nedenaturirani etilni alkohol s udjelom alkohola od 80% vol. i više u količini 1 litre, potom alkohol i alkoholna pića s udjelom alkohola 22% vol. i manje do 2 litre, mirno vino 4 litre te 16 litara piva. Državljani BiH koji putuju u zemlje EU-a i zemlje potpisnice Schengenskog sporazuma, među kojima je i Hrvatska, osim biometrijske putovnice trebaju imati između 35 i 70 eura za svaki dan boravka u zemljama Europske unije. Ako imate uplaćen smještaj za RH, taj iznos je 50 eura. U preporukama je navedeno i da putnici moraju imati putovnice koje vrijede najmanje tri mjeseca (u nekim državama i šest).
Tijekom ljetovanja na crnogorskom primorju morat ćete si na danoj turističkoj destinaciji osigurati meso i mlijeko, dok će vam biti dopušteno iz svoje zemlje donijeti slatkiše, tjesteninu i ostale nekvarljive proizvode. Moći ćete ponijeti: 5 kilograma svježeg voća i povrća (osim krumpira), kilogram sušenog voća, povrća, sušenih gljiva, sirove kave, kakaa, čajeva, litru žestokog pića u originalnoj ambalaži, 5 litara flaširane vode, 2 litre ostalog negaziranog pića, 4 litre vina, 2 litre piva. Možete unijeti kilogram konzervirane hrane. Glede cigareta pravila su blaža nego u RH. Od duhanskih prerađevina dopušteno je nositi 200 cigareta. Unošenje gotovih lijekova za osobne potrebe putnika moguće je u količinama nužnim za uobičajenu terapiju, i to uz posjedovanje odgovarajuće medicinske dokumentacije (povijesti bolesti, potvrda liječnika).
Izvor:vecernji.ba
Bosna i Hercegovina je, prema slovenskim epidemiološkim kriterijima, na zelenoj listi. To znači da na ulazu u Sloveniju putnici moraju da prilože dokaz da su zadnjih pet dana svog putovanja proveli u zelenoj regiji.
Za ulazak u Sloveniju iz zelene regije na granici morate da pokažete dokaz da ste zadnjih pet dana putovanja zaista proveli u zelenoj regiji, piše N1 Slovenija.
Ako ste u zelenoj regiji proveli manje od pet dana, morate da pokažete dokaze o boravku za cijeli period koji ste proveli u inostranstvu.
Ukoliko takav dokaz nemate, za vas će važiti pravila koja važe za putnike koji dolaze iz regija na tamnocrvenoj listi.
Dokazi o “zelenoj regiji”
Kada smo provjeravali koji dokazi o tome da smo bili u zelenoj regiji se prihvataju na granici, preusmjerili su nas iz Ministarstva unutrašnjih poslova Slovenije na centar za informacije o koronavirusu (broj telefona 080 1404).
U centru su nam objasnili da je kao dokaz dovoljan račun iz hotela, kampa, prodavnice, račun za plaćenu taksu ili putarinu ili prijava boravka.
Dodali su i da je potrebno te dokaze pokazati na graničnim prelazima, a potrebno je dokazati boravak u zelenoj regiji samo za zadnjih pet dana, ne za cijeli boravak.
Iako smo nekoliko puta zvali na gore navedeni broj telefona, nismo dobili precizan odgovor na pitanje da li nam je dovoljan račun za samo jedan dan ili moramo da obezbjedimo više dokaza, a rekli su nam i da od službenika na graničnom prelazu zavisi koliko će biti strog kada bude utvrđivao koliko vremena smo proveli u zelenoj regiji.
Izvor:n1info.com
Siniša Skočibušić, v.d. direktora Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, objasnio je danas zašto je ovom entitet sporna nabavka ruskog Sputnjika V, koju je dogovarala Vlada KS.
Kako je istakao Skočibušić, na sastanku deset direktora zavoda za javno zdravstvo u FBiH analizirana je situacija. Jasno je rečeno, naveo je dalje, da se stanovništvo najviše odaziva na imunizaciju Pfizerom, zatim Sinopharmom.
“Sami zdravstveni profesionalci su imali problema sa primjenom Sputnjika”, kazao je novoimenovani direktor Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
Siniša Skočibušić je pojasnio da se Sputnjik čuva na -20. Da je njegova primjena moguća dva sata nakon vađenja iz frižidera. Direktor Zavoda dodaje da ni na koji način nisu rekli da ta vakcina ne valja.
“Osnovni razlog zbog kojeg smo mi izrazili zabrinutost vezano za Sputnjik V jeste odgođeno vakcinisanje Sputnjikom V u drugoj dozi”, pojasio je.
Direktor zavoda je istakao da se revakcinacije ovom Sputnjik V praktikuje za tri sedmice, odnosno 21 dan. Ali da ugovorom dostava druge doze nije moguća u tom periodu.
“Ugovorom je bilo propisano da se moramo obvezati da primimo drugu komponentu II, koja je različita od prve, za 90 dana, odnosno tri mjeseca”, naveo je Skočibušić.
Podsjećamo, premijer Kantona Sarajevo Edin Forto kritikovao je Vladu FBiH zbog “propalih pregovora sa Sputnjikom”.
“Iz meni potpuno nepoznatih razloga, uz obrazloženje koje je u najmanju ruku skandalozno, a to je da oni imaju neku izmišljenu anketu, da su oni pitali građane, koje građani žele vakcine, pa su u toj izmišljenoj anketi građani rekli da žele kinesku, a ne žele Sputnjik”, kazao je za N1 premijer KS.
Izvor:n1info.com
Grmljavinske oluje i jaka kiša poplavile su ulice i podrume u južnoj Njemačkoj. Kamen tuče veličine teniskih lopti ozlijedio je pet osoba. Bilo je i jakih oluja u Češkoj.
U južnoj Njemačkoj bilo je nasilnih grmljavinskih oluja u srijedu navečer i tokom noći. Kao rezultat, ulice su poplavljene, podrumi su se izlili i drveće je palo. Kao i u Donjoj Bavarskoj – u Passauu, automobil je zapeo u poplavljenom podvožnjaku, rekla je policija. Vozač se stoga mogao spasiti od vode.
Fronta oluje nad južnom Njemačkom
U Künzingu (okrug Deggendorf) mase vode iz prelivnog bazena poplavile su podrume nekoliko kuća. U Mallersdorf-Pfaffenbergu (okrug Straubing-Bogen), javno gledanje nogometne utakmice između Njemačke i Mađarske moralo je biti otkazano zbog jake kiše.
Do sada se nije znalo o visini materijalne štete. Prema prvim nalazima, nije bilo povrijeđenih. Policijsko sjedište Donje Bavarske u Straubingu zaprimilo je ukupno oko 80 izvještaja o oluji zbog grmljavinske fronte, koja se posebno preselila preko južnog i istočnog dijela Donje Bavarske – uključujući neke lažne alarme i lažne izvještaje o udarima groma u kuće i crkvu.
Pet osoba povrijeđeno je u oluji u regiji Reutlingen. Tuča veličine teniskih loptica došla je s neba u srijedu navečer, rekao je glasnogovornik policije. Međutim, u početku nije mogao pružiti nikakve informacije o stepenu povreda. I u Tübingenu je voda tekla gradom “u bujicama”. Saobraćaj je teško pogođen, a oštećene su brojne kuće i automobili.
Bilo je oluja i na području Minhena, njemačka nogometna reprezentacija morala je posljednju pretkolo evropskog prvenstva igrati protiv Mađarske po jakoj kiši.
Grmljavinske oluje i jaka kiša takođe stvaraju probleme susjednoj državi Češkoj. U četvrtak navečer vatrogasne jedinice izašle su na više od 500 misija širom zemlje kako bi očistile srušena stabla i prazne podrume koji su se napunili. Skoro 50.000 domaćinstava bilo je bez električne energije zbog oštećenih nadzemnih vodova.
Dvospratnu kuću zapalio je grom u blizini Pilzena (Plzen). Stanovnici su mogli pobjeći vani i bili su neozlijeđeni. Desetine željezničkih linija nisu bile prohodne jer su se vozovi zabili u drveće ili su otkazali signalni sistemi. Kiše su prijetile da poplave nekoliko potoka i rijeka.
Izvor:zdf
Pravu dramu preživio je jedan Hercegovac koji se izgubio u bespućima Lijepe naše. Njegovu priču prenosimo u cijelosti:
Cijelo ljeto čekao sam odluku da se otvore granice kako bi otišao u Hrvatsku. Nedostajali su mi odlasci u Lidl i kupanje na našem moru. Nažalost sada kažu da to više nije naše more. Kažu i da je naše more sada Neum, a ja nešto ne vjerujem u to što pričaju. Granice nikako da se otvore. a onda jednu noć neko mi lupa na vrata. Znate da nije svejedno kada vam neko lupa po noći na vrata i onako bunovan pitam tko lupa, kada tamo moj kumašin Mate.
Što je moj kume đe gori?
-Evo javili kume da možemo u Hrvatsku na 12 sati.
Idi noste đava što ću za 12 sati u Hrvatskoj?
-Kume na kupanje da se malo osoliš.
I tako me kum ubjedio da odem do Hrvatske. Krenuli ja i moja druga u nedjelju preko Doljana od kuće u 8 sati. I to mi je prva greška jer smo na granici čekali sat vremena. Došli na granicu oko 10 i pita policajka:
Gdje idete gospodo?
-U Hrvatsku a gdje ću drugo?
Imate li razlog što idete?
-Jašta nego imamo, odgovorio sam već pomalo ljut.
Koji je razlog gospodine?
-Idem prvo do Lidla, a onda da se malo ja i moja stara osolimo.
Nije vam to neki razlog i ne bih vas trebala pustiti.
-Kako nije zar ne možemo na 12 sati u Hrvatsku?
Možete, ali morate imati neki razlog!
-Pa imam dva ne samo jedan razlog.
Sada ću vas pustiti, ali za 12 sati se morate vratiti, reče upisa nas i vrati nam dokumenta.
Ljut sam bio ko puška i na kuma, i na granicu i na 12 sati, ali kada sam ugledao reklamu Lidl došao sam malo sebi. U Lidlu sam jedva našao parking, sve table iz BiH. Unutra gužva, jedva smo se s kolicima probijali. Dok smo pokupovali sve one što smo trebali izgubili smo još dva sata. Ispred Lidla ja i stara nikako da se dogovorimo kuda ćemo na kupanje. Ja bio za Klek, a ona neće da čuje jer tamo nema hlada. Navalila ko mutava na Tučepe. Krenuli polako kad nas dočekaše radovi, te i tu izgubišmo dobrih sat vremena . Bože moj nismo ni došli na plažu a već izgubili 4 sata. Ipak pomisao na more me utješila pa smo se nekako dokotrljali do Tučepa. Odmah po dolasku na plažu okupali smo se , pa otišli ručati. Poslije ručka valjalo je malo i prileći, Ošamutili nas put i more i kada sam se trznuo vidim već skoro 7 sati. Ustaj stara okupaj se još jednom i moramo nazad ili će nas zatvoriti. Kleo sam opet kuma i Hrvatsku i tih prokletih 12 sati. Dok smo spakovali silne dušeke i ležaljke već 8 prošlo. Što je najgore još sam izgorio od sunca i onako umoran vraćajući se promašio sam put i umjesto na Metković okrenuh na Dubrovnik.
Nisam ništa skontao dok nisam došao do Pelješkog mosta i tamo kolona. Izašao da vidim šta se događa, kada mi kažu da je to kolona koja čeka da pređe granicu u Neum. Kakav crni Neum sada. Dok sam se okrenuo i pošao nazad bliži se kraj onih 12 sati. Stara moja platit ćemo ti mi kaznu i još će naš u izolaciju. Ja ću sada lijepo skrenuti ono tamo gdje piše Rasno i zalutat ćemo. Onda sam nazvao policiju i rekao da smo zalutali, te da ne znamo gdje je granica. Iz policije nam kažu da zovemo GSS. GSS došao do nas i predao nas policiji je došla do nas i ispratila nas do granice. Na granici nas niko ništa nije pitao jer smo bili pod pratnjom, ali s nam rekli da će nam doći račun za izlazak GSS-a na teren. Sve ono što smo kupili u Lidlu se istopilo, mora nismo baš vidili, još ćemo i platiti GSS. I baš dok sam kleo kuma, Hrvatsku, Beroša i Capaka, žena me probudi iz sna. Srećom sve ovo bio je samo ružan san.
Izvor:siroki-online.com