Obzirom da živa u termometru ovih dana prelazi 30 stupnjeva Celzijusa, važno je pridržavati se nekih preporuka. Velike vrućine i vrlo visoke razine UV zračenja mogu biti opasne ne samo za kronične bolesnike, malu djecu i druge rizične grupe, nego i za zdrave ljude, priopćeno je iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.

“Ne izlažite se suncu nepotrebno. Tijekom velikih vrućina što više se zadržavati u zatvorenim rashlađenim, klimatiziranim prostorima. Ako kod kuće ili na poslu nemate klimu, prošećite do obližnjih klimatiziranih prostora poput knjižnica, trgovina ili kina. Boravak u njima već kroz sat ili dva smanjuje mogućnost razvoja zdravstvenih poremećaja”, navedeno je u preporukama Zavoda za javno zdravstvo FBiH. Međutim, “ukoliko morate na sunce, preporuka je da ograničite vanjske aktivnosti na jutarnje i večernje sate i izbjegavajte sunce od 10 do 18 sati”.

“Usporite ritam života i izbjegavajte kretanje u doba dana kada su temperature najviše. Nosite lakšu, prozračnu i svijetlu odjeću koja odbija sunce. Smanjite tjelesnu aktivnost, a ako morate vježbati, popijte svakih sat vremena dvije do četiri čaše tekućine najbolje ne previše hladnu vodu.

Gazirane slatke sokove i pića izbjegavajte. Prekidajte povremeno aktivnost i odmarajte se u sjeni. Zaštitite kožu i oči”, navode iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, prenosi Radiosarajevo.ba. Istaknuli su da dugotrajno izlaganje jakim sunčevim zrakama odnosno UV zračenju može izazvati karcinom kože, njezino ubrzano starenje, kataraktu očiju i slabljenje imunološkog sustava. “Koža se najbolje štiti odjećom. Nosite šešir i sunčane naočale. Dijelove kože koji nisu zaštićeni odjećom kao što su nos, uši, vrat, leđa i gornji dio stopala treba premazati kremom s dovoljnom UVA/UVB zaštitom. Tijekom prvog izlaganja suncu preporučuje se krema s visokim zaštitnim faktorom 30 i više.

Da bi ostala djelotvorna, treba je na tijelo nanositi svaka dva sata, a postupak ponovite nakon kupanja koje će je djelomično isprati.

Ne zaboravite da sunčevi zraci prodiru i kroz oblake te se i pri oblačnom vremenu treba zaštititi”, samo su neke od preporuka Zavoda. Savjetuje se i da se poveća unos vode. Bez obzira na stupanj aktivnosti, za vrijeme velikih vrućina potrebno je piti više vode čak i bez osjećaja žeđi. “Ako vam liječnik ograničava uzimanje tekućine zbog zdravstvenih problema, pitajte ga za količinu koju smijete unijeti u organizam.

Ne konzumirajte tekućinu koja sadrži kofein, alkohol ili veće količine šećera jer ćete povećati gubitak tekućine. Pijte rashlađene, ali ne i jako hladne napitke, jer oni mogu izazvati želučane tegobe. Odrasle zdrave osobe trebaju piti od osam do deset čaša vode na dan, a oni koji se bave tjelesnim aktivnostima ovoj količini trebaju dodati od jedne do tri čaše vode na svaki sat aktivnosti. Češće perite ruke i jedite lako probavljivu hranu. Za velikih vrućina izbjegavajte tešku, kaloričnu, jako začinjenu i masnu hranu.

Jedite redovito više manjih obroka. Obvezno doručkujte, a ručak i večera neka budu lakši”, navedeno je u preporukama Zavoda. Također, preporučuje se i konzumiranje rashlađenog mlijeka i mliječnih proizvoda. Iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH savjetuju povećanje udjela voća i povrća u prehrani. “Voće i povrće dobro operite prije konzumiranja, a meso dobro termički obradite.

Kuhanu i lako kvarljivu hranu obvezno držite u hladnjaku, a prije jela temeljito je podgrijte na temperaturi vrenja u trajanju od nekoliko minuta. Ako je stajala izvan hladnjaka i na visokoj temperaturi, ovu hranu nemojte konzumirati. Pažljivo sa sladoledom i slasticama. Ne preporuča se konzumiranje gaziranih pića, a osobito ne alkohol”, ističu iz Zavoda. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti novorođenčadi, maloj djeci i starijim osobama.

“Nikada ne ostavljajte djecu u zatvorenim automobilima. Zaštitite ih kremama s najjačim zaštitnim faktorom. Novorođenčad i malu djecu do četiri godine ne izlažite suncu i osigurajte im dovoljan unos tekućine.

Vrućinu teže podnose osobe starije od 65 godina, posebno kronični bolesnici – srčani i plućni, kao i osobe s povišenim krvnim tlakom. Češće ih kontaktirajte telefonom da provjerite imaju li zdravstvenih tegoba”, pojašnjavaju iz Zavoda. Uzimanje protuupalnih lijekova i antibiotika, korištenje parfema i dezodoransa može izazvati reakcije na koži ili očima koje umanjuju djelotvornost zaštitnih mjera te izazvati stvaranje eritema i kod nižih razina UV zračenja. Prije izlaganja suncu treba dobro proučiti upute uz lijekove ili potražiti savjet liječnika. “Povećan je broj intervencija Hitne pomoći, stoga ne obavljajte poslove između 10 i 18 sati. Ako izlazite, tražite sjenovite dijelove ulice nosite laganu odjeću od prirodnih materijala – pamuka i lana, sunčane naočale sa zaštitnim UV slojem, te šešire ili kape. Koristite kreme s visokim zaštitnim faktorima. Imajte uz sebe bocu vode, a hranu s neprovjerenih mjesta ne kupujte i ne jedite. Kronični bolesnici trebaju uzimati svoju terapiju. Ukoliko ste u prilici kupati se u moru, jezeru itd. ne skačite pregrijani u vodu, osobito ne nakon obroka”, navode iz Zavoda. Preporučuje se dobro prozračiti automobil prije ulaska, jer u njima je temperatura oko 70 stupnjeva, ako su na suncu. “Čak i ako imate klimu, prozračite automobil prije nego što uđete u njega zbog po zdravlje opasnih isparavanja plastike i uređaja u automobilu. Kada se vozite, podesite klimu tako da temperaturna razlika ne bude prevelika.

Nikad ne ostavljajte putnike u parkiranom autu, osobito djecu i starije osobe”, upozorili su. Najblaži oblik simptoma sunčanice je, napominju, omaglica ili vrtoglavica. “Ako je osobi pozlilo, sklonite je u hlad, rashladite hladnom vodom ili oblozima. Ako je osoba ostala bez svijesti položite je na bok, rashladite i nemojte joj ništa davati na usta. Zovite liječnika. Ako je pri svijesti dajte joj piti ne previše hladne napitke ili vodu. Tijekom dana sol je najbolje nadoknaditi juhom”, preporuka je Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.

Izvor:vecernji.ba