Njemačka skinula BiH i dijelove Hrvatske s liste rizičnih zemalja

Njemačka je skinula Bosnu i Hercegovinu sa liste rizičnih zemalja. U novom izvješću Instituta “Robert Koch”, BiH je u kategoriji zemalja koje se ne smatraju rizični za putovanja.

Na ovoj listi od danas su i Hrvatska (osim Međimurja i Varaždina), Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija iz regije, ali i druge zemlje svijeta poput Cipra i SAD-a.

Kako se navodi, ovo je rezultat zajedničke analize Ministarstva zdravstva, Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva unutarnjih poslova. Razlog je taj što je broj zaraženih značajno opao.

Odluka stupa na snagu 13. lipnja. Putnici koji ulaze u Njemačku avionom moraju prije polaska pokazati negativan rezultat testa, dokaz o cijepljenju ili dokaz da su prebojavali koronavirus, bez obzira na to jesu li proveli vrijeme u rizičnom području, priopćeno je iz Instituta Robert Koch.

Današnja odluka se odnosi na njemačke državljane, te za sada nije poznato hoće li doći do izmjena za državljane BiH koji žele turistički putovati u Njemačku.

Slovenija je jučer donijela odluku da skine BiH s liste rizičnih zemalja, a EU je danas predstavila ublažene mjere za putovanje u zemlje članice tijekom ljeta, javlja N1.

Olaksan ulazak strancima u BIH

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine danas je usvojilo odluku o uvođenju olakšica za ulazak stranaca u BiH koji su vakcinisani, međutim nije usvojena odluka o privremenom ukidanju viza za državljane Saudijske Arabije. Vakcinisani, oni koji imaju uredne potvrde da su prebolovali Covid, te oni koji imaju antigenske testove moći će bez PCR testa u BiH.

Turković: Svako ima svoje političke stavove, ali se nije smjelo desiti
Ključno je da u donšenju odluka Vijeće ministara mora da se vodi odlukama privrednika, kazala je ministrica vanjskih poslova Bisera Turković.

Na prošloj sjednici nismo glasali u paketu za olakšice za ulazak turista. Tada sam bila protiv, jer odluka nije specificirala nekoliko stvari koje su bile bitne: jezik, kako će potvrde izgledati i ko će biti izdavalac. U susjednim zemljama je to detaljnije specificirano. Izvršene su dopune, ne bih rekla da je idealno, ali sam smatrala da treba pojedinačno glasati. Očigleno je da ne možemo naći kompromisnu formu. Za sve tri odluke glasala sam ZA, kazala je ministrica.
Nepravilno je i nije se smjelo desiti, razumijem da svako ima svoje političke pozicije, ali određeni politički stav ne smije nadjačati intres države, kazala je Turković govoreći o neizglasavanju odluke za državljane S. Arabije.

“Ministarstvo vanjskih poslova BiH će, nakon ove sramne odluke, poduzeti hitne mjere kako bi, u okviru postojećeg režima, efikasnije i brže odvijao proces izdavanja viza za državljane Kraljevine Saudijske Arabije”, podvukla je ona.

Vakcinisani, oni koji su prebolovali mogu bez PCR testa u BiH
Kada su u pitanju olakšice za strane državljane riječ je o antigenskim testovima, odnosno dokazu da po osnovu toga može ući u BiH, da je prebolio COVID ili da je vakcinisan, istakla je Turković.

U pograničnim područijima važno je da ljudi koji dolaze u Hrvatsku imaju mogućnost da na jedan dan dođu u BiH, ali da ne moraju plaćati PCR test. Moja primjedba je bila jezik na kom su testovi. Na engleskom ili jezicima BiH. Ako neko dođe s potvrdom na kineskom, šta to znači. Ko će to razumjeti? To je trebalo specificirati. Biće sramota ako neko dođe s urednom potvrdom i ko zadovoljava uslove, kako ćemo ga zadzržati, a kako će reagovati granični policajac.
Do sada su bez PCR testa u BiH mogli ulaziti samo građani Srbije, Hrvatskke i Crne Gore.

Grubeša: Nisam islamofobičan ministar
Ponovo smo imali tri tačke dnevnog reda u paketu, bio sam protiv toga, ali ako je većina bila za da se ide u paketu, odmah sam se izjašnjavao, kaza je ministar pravde Josip Grubeša.

Izvor:bhrt.ba

Slovenija skinula Bosnu i Hercegovinu sa crvene liste

Na današnjoj 81. sjednici Vlade Slovenije izmijenjena je Uredba o utvrđivanju uslova za ulazak u ovu državu s ciljem kontrole zaraznih bolesti pa je tako nekoliko zemalja skinuto s crvene liste, među kojima je i Bosna i Hercegovina.

Osim Bosne i Hercegovine, na crvenoj listi više nisu ni Njemačka, Češka, Slovačka, Srbija i Crna Gora, objavila je to na svojoj zvaničnoj stranici Vlada Slovenije.

To znači da će putovanja u Sloveniju iz ovih zemalja biti olakšana, odnosno prema ranije donesenom pravilu, državljani koji dolaze iz zemalja sa crvene liste moraju u 10-dnevni karantin koji može biti skraćen na pet dana uz predočenje negativnog PCR testa. Sada više karantin bh. državljanima nije obavezan.

Za ulazak u Sloveniju i dalje potreban PCR ili antigenski test (urađen u državi članici EU) ne stariji od 48 sati, dokaz o potpunoj imunizaciji vakcinom protiv koronavirusa ili dokaz o preboljeloj infekciji koronavirusa.

Izvor:klix.ba

Pravila o ulasku stranaca u BIH na danasnjoj sjednici

Današnja vanredna sjednica Vijeća ministara Bosne i Hercegovine završena je bez saglasnosti o olakšanom ulasku stranaca u državu. Kao ni o uvođenju bezviznog režima za državljane Kraljevine Saudijske Arabije, Velike Britanije i Sjeverne Irske. Protiv bezviznog režima bili su ministri iz HDZ-a pravdajući to riječima da slijede preporuke Evropske komisije. Dok su protiv olakšanog ulaska bili ministar odbrane i ministrica vanjskih poslova.

Nit će Arapi u Sarajevo, nit će Italijani u Međugorje doći sa olakšicama pri ulasku u BiH. Za prve će i dalje trebati vize. A za druge nema pojednostavljenog ulaska u BiH. Je li po srijedi politička trgovina?

“Ja ne želim vjerovati da je trgovina u pitanju. Kako sam isticao u ranijim nastupima smatram da je ovo Vijeće ministara koherentno. I da mi ne možemo biti jedni drugima konkurentni ili neka opozicija i da nema mjesta bilo kakvim ucjenama u Vijeću ministara”, tvrdi Josip Grubeša, ministar pravde BiH.

Arapi u Sarajevo, ali u manjem broju?
Političke motivirane opstrukcije, sa propuštenom šansom da za ekonomskim ublažavanjem posljedica pandemije koronavirusa – tako na današnju sjednicu gleda dopredsjedavajuća Vijeća ministara.

“Javnost mora znati da će Ministarstvo vanjskih poslova BiH, nakon ovakvih sramotnih opstrukcija, razmotriti sve druge zakonske mogućnosti kojima bi ubrzali ili olakšali izdavanje viza za turiste koji žele doći u BiH. Kako bi spasili što se spasiti može”, poručuje Bisera Turković, MVP BiH.

Umjesto desetina hiljada posjetilaca iz KSA, ostaja nam tek nekoliko hiljada, smatra ambasador BiH Muhamed Jusić. Nada se da ipak sve nije gotovo. Te da će privremeni bezvizni režim za državljane KSA ipak biti usaglašen.

“Jedino kvalitetno rješenje je bila ova odluka koja je ponuđena na Vijeću ministara. To je ta privremena vizna liberalizacija za one koji uplate aranžman u BiH kod naših domaćih kompanija. Sve ostalo će biti, da kažem, traganje za nekim privremenim rješenjima. Koja nikada neće dostići nivo ili broj gostiju koje mi očekujemo. Koje smo planirali da imamo”, ističe Jusić.

Prijedlog o posebnom tretmanu turista
Nadu gaje i turistički radnici. Posebno oni u Međugorju koji su najavili i proteste ukoliko ne bude usvojena Odluka o olakšanom ulasku. Iz Livna, koje sve više važi za turističku atrakciju, stiže i prijedlog o posebnom tretmanu turista.

“Ukoliko ti gosti ostvare najmanje tri noćenja kod nas… Mislim da bi trebali imati pravo na besplatan test kako bi se sigurno i bez dodatnih troškova vratili svojim matičnim zemljama”, kaže Marin Mamuza, turistički radnik.

Refundaciju Vijeću ministara u iznosu od 880 hiljada KM prihoda od viza u slučaju usvajanja Odluke u privremenoj viznoj liberalizaciji obećao je kantonalni ministar privrede u Sarajevu. A državni ministar pravde poručio turisti su dobrodošli, ali uz sigurnosne pretpostavke.

Izvor: n1

Olaksan ulazak u Sloveniju

Slovenski granični organi od danas kao dokaz priznaju negativne PCR testove izvedene u Srbiji, Kanadi, Rusiji, Velikoj Britaniji i nekim drugim zemljama izvan EU-a, a u slučaju Turske ako je riječ o dolascima u avionskom prometu

Ulazak u Sloveniju od nedjelje je olakšan za djecu s pratnjom koja više ne trebaju test na koronavirus, a od danas se pri ulasku u zemlju priznaju i rezultati testiranja iz nekih država izvan Europske unije.

Slovenski granični organi od danas kao dokaz priznaju negativne PCR testove izvedene u Srbiji, Kanadi, Rusiji, Velikoj Britaniji i nekim drugim zemljama izvan EU-a, a u slučaju Turske ako je riječ o dolascima u avionskom prometu, prenosi Hina.

Bez testa ili određivanja karantene granicu od nedjelje, pak, mogu prelaziti djeca u dobi do 15 godina ako dolaze u organiziranoj skupini u pratnji, odgojitelja, učitelja ili skrbnika, a odluka važi do 6. juna, odredila je slovenska vlada.

U Sloveniji je u zadnja 24 sata potvrđeno 135 novih zaraza koronavirusom, a umrlo je dvoje oboljelih od covida-19.

Udio pozitivnih testova bio je sedam posto, prosječan broj dnevnih zaraza u zadnjem tjednu iznosio je 275, dok se u bolnicama nalazi još 242 covid pacijenata, od čega 75 na intenzivnim odjelima.

Kako prenose slovenski mediji, vlada ocjenjuje da će do sljedećeg većeg popuštanja mjera doći sredinom lipnja, ali uz upozorenje da će oni osnovni, poput nošenja maski u zatvorenom i fizičke distance ostati i preko ljeta.

Prema najnovijim podacima, u zemlji je do sada s najmanje prvom dozom cjepiva cijepljeno više od 660 tisuća osoba (38,2 posto populacije), dok je 403 hiljade dobilo sve potrebne doze koje osiguravaju potpunu imunost odnosno zaštitu.

Izvor:fokus.ba

Uslovi ulaska u RH

Moguće su promjene mjera koje vrijede za prelazak granice Republike Hrvatske od 1. juna, neslužbeno je rečeno iz više izvora za Vrisak.info.

Naime, obveze cijepljenja, preboljenje koronavirusa ili negativni PCR ili brzi antigenski test ostali bi vrijediti za strane državljane pri ulasku u RH, ali ne i za državljane Republike Hrvatske koje imaju prebivalište izvan RH.

To bi značilo da bi državljani Hrvatske s prebivalištem u BiH konačno mogli u državu čije državljanstvo imaju, bez navedenih mjera i procedura.

Hoće li informacije ovih izvora biti tačne, odnosno potvrđene od nadležnih tijela Republike Hrvatske, vidjet će se kroz nekoliko dana.

Izvor:radiosarajevo.ba

USLOVI ULASKA U BOSNU I HERCEGOVINU

Državljani BiH mogu ući u Bosnu i Hercegovinu s važećim putnim ispravama, odnosno važećom putovnicom/pasošem ili drugim identifikacijskim dokumentom koji je izdalo nadležno tijelo vlasti BiH te važećom osobnom iskaznicom/ličnom kartom i drugim identifikacijskim dokumentom s fotografijom koji se može koristiti za prelazak državne granice i priznat je međunarodnim ugovorom čija je BiH ugovorna strana, dok u slučaju ulaska u BiH bez posjedovanja važeće putne isprave BiH podliježu prekršajnom procesuiranju.

Napominjemo da državljani Bosne i Hercegovine nisu obavezni posjedovati nalaz PCR testa na virus SARS-COV-2.

Izvor: http://www.granpol.gov.ba/

Kako su mladi ljekari, heroji u Covid krizi, ponovo broj na birou

Mladi ljekari još jednom su pisali nadležnim u Kantonu Sarajevo nakon prekida ugovora o radu. U doba Covid krize bili su prijeka potreba zdravstvu na izdisaju i pacijentima na umoru. Bili su heroji. Sada su ponovo brojka na birou. Tražili smo reakcije na pismo od premijera Vlade KS, ministra zdravstva, direktorice Javne ustanove Dom zdravlja KS. Za sada to nismo dobili.

N1 je razgovarao sa jednim od potpisnika pisma, jednim od 37 mladih ljekara, doktorom Vedadom Dedićem.

Brojka na birou
N1: Kada ste završili Medicinski fakultet i koliko ste dugo bili na birou ? Koliko je ljekara uopšte na birou?

Dedić: Ja sam dio prošlogodišnje generacije diplomanata Medicinskog fakulteta UNSA i svoju diplomu doktora medicine sam stekao 22.septembra 2020. Na evidenciji JU zavod za zapošljavanje KS sam proveo oko 6 mjeseci, prije nego sam dobio svoje prvo zaposlenje u JU Dom zdravlja KS. U ovom trenutku ja nemam tačnu informaciju koliko doktora medicine je prijavljeno na biro, ali ako uzmem u obzir sve kolege koje poznajem, a koje trenutno jesu, mislim da je taj broj oko 50.

N1: Da li ste prvi put pozvani sa biroa za vrijeme najveće Covid krize, gdje ste bili angažovani, na koliko dugo ste potpisali ugovor i koliko vas?

Dedić : Da, moje prvo zaposlenje je bilo pred sami početak drugog vala pandemije COVID-19. Raspoređen sam bio u Dom zdravlja Novo Sarajevo. Osim rada u ambulantama porodične medicine, od samog početka sam se upoznao i sa radom u COVID ambulanti, u kojoj sam i proveo najveći dio svog tromjesečnog angažmana. Mislim da je oko 30 kolega potpisalo ugovor u istom trenutku kada i ja (januar 2021.) dok je oko 12 kolega svoj ugovor potpisalo u novembru.

“Ljuti smo, razočarani, obespravljeni, beznačajni”
N1 : Je li bilo ‘obećanja’ tada kad ste najviše trebali zdravstvenom sistemu u Kantonu Sarajevo?

Dedić: Vidite ono što je bilo najveća zabluda mojih kolega i mene samog je što smo mislili da u našem sistemu, kao u svakom normalnom, postoji nešto što se zove pozitivna preporuka i nagrada za dobro odrađeni posao. Mi nismo ni tražili obećanja u početku, jer smo mislili da je sve što nam treba prilika da se pokažemo i dokažemo, jer je deficit ljekara na nivou primarne zaštite i više nego evidentan. Obećanja su svakako dolazila u svojoj indirektnoj formi, gdje nam je govoreno da zbog samog obima deficita kadra je nemoguće da nam se ugovori ne produže.

N1: Kako se Vi i Vaše kolege sada osjećate, izgarali ste kada je najviše trebalo, a sada nemate posla?

Dedić: Ljuti, razočarani, obespravljeni, svaki od nas nepojmljivo beznačajan. Bilo koji od tih epiteta bi u svakom slučaju opisao dijelom ono kako se osjećamo, ne u potpunosti. Mislim da nam ujedinjenost daje mnogo plemenitije osjećanje borbenosti i želju da se nešto promijeni. Spoznaja da ste dio sistema u kojem nešto ne funkcioniše i spremnost na djelovanje da se to ispravi je pozitivna. Bojim se da će problem biti onda kada nam bude svejedno.

Poziv iz kadrovske – dođite po papire, prijavite se na biro
N1: Da li ste uopšte, bilo ko od vas, uspio kontaktirati direktoricu JU DZ KS, ministra, premijera , da li je bilo reakcija nakon prvog pisma mladih ljekara?

Dedić: Niko od nas lično nije uspio stupiti niti sa jednim od navedenih funkcionera direktno u kontakt, iako to mnogi od nas jesu tražili. Prema generalnoj direktorici naše ustanove su upućene molbe, kako od nas samih, tako i od direktora Organizacionih jedinica i šefova porodične službe. Koliko je rađeno na tom problemu, ja ne znam, ali mi nikada odgovor lično nismo dobili. Sedam dana nakon isteka ugovora smo dobili poziv iz kadrovske, kratak i jasan, birokratski automatizovan: dođite po svoje papire da se prijavite na biro. Nisam zaboravio “hvala”, nije ga bilo.

N1: Očekujete li nakon ovog vašeg , vrlo direktnog, pisma bilo kakvu konkretnu reakciju?

Dedić: Opreznost potaknuta prethodnim neuspješnim apelima mi ne dozvoljava da kažem da očekujemo. U svakom slučaju se nadamo, inače se ne bi ni upuštali u ovaj izazov. Svaki uspjeh počinje sa odlukom da se pokuša, a dostiže sa upornošću. Volio bih da se promjena desi, pa da gostovanja naših ljekara ubuduće budu praćena pričama velikih dostignuća, što će na svojoj koži osjetiti prije svega naši sugrađani.

N1: Postavili ste zahtjeve – da li su oni ‘obavezujući’ za nadležne – ili?

Dedić: Mislim da sama veličina javnozdravstvenog problema koja je pristuna čini da ovi zahtjevi, a prije svega zahtjev da se po hitnom postupku zaposle ljekari koji su na birou, budu obavezujući. U protivnom, mislim da bi se mogli suočiti sa urušavanjem zdravstva kojim nam je prijetio COVID, a koji smo sami izazvali. Naše je da na problem ukažemo, a na vladajućoj strukturi da za njega nalazi rješenja.

Mašinu je lako zamijeniti, čovjeka teško
N1: ‘Prijetite’ li odlaskom?

Dedić: Naprotiv, mislim da bi se prije moglo reći da nas oni tjeraju. Ne vidim drugog razloga za ovakvo postupanje prema nama. Mi smo ti koji smo se zdravstvu koje je umorno ponudili da ga osvježimo. Mi se nudimo kao rješenje problema. Mislim da to svakako ne bi radili da nam je namjera da odemo. Jer naša prijetnja odlaskom sigurno ne bi dovela da već sutra imamo zdravstveni sistem koji je adekvatan. Ne, ovdje su potrebne dugoročne reforme. Kriva našeg napretka je još u opadanju. Mi samo tražimo jedan znak da je sve ovo vrijedno borbe.

N1: Kakvu štetu odlazak mladih ljekara iz jednog kantona može nanijeti BiH?

Dedić: Ogromnu, a tu prije svega mislim na stanovništvo. Priča o ogromnom trošku koji to predstavlja za državu BiH je drugi par cipela. Ovdje se prije svega treba govoriti o narušenom kvalitetu zdravstvene zaštite koju bi trpili naši sugrađani, jer svaki dijagnostički i terapijski proces je utoliko koristan koliko i umni ustroj onoga ko se njime koristi. Mašinu se da zamijeniti, čovjeka teško.

Džindić: 200 miliona KM za pomoć izvoznicima u FBiH

Usvojena su dva kreditno garantna programa za izvoznike i njihova preduzeća. Njihova ukupna vrijednost je 200 miliona KM. O razlozima i šta konkretno znače, informisao je javnost Nermin Džindić, federalni ministar energije, rudarstva i industrije.

Kako je naveo, ovo je nastavak pomoći Vlade i resornog ministarstva privrednim društvima koja su pogođena pandemijom Covid.

“Danas smo donijeli nove programe – kreditno garantni program za izvoznike i kreditno garantni program za velika preduzeća. To je iznos od 100 miliona KM. Radi se o sredstvima koja su dostupna putem Razvojne banke. Jasna su pravila igre, ko ih može dobiti. Uslovi također: pokretanje novih aktivnosti, povećanje konkurentnosti, povećanje broja zaposlenih, razvoj novih proizvoda, lansiranje novih proizvoda“, naveo je ministar uslove koje privredna društva moraju ispuniti.

Rok otplate tih sredstava je 120 mjeseci, uključujući i grejs period od 24 mjeseca.

“Ukupan iznos garancija za ovu godinu je 100 miliona KM i također nastavljamo sa završetkom aktivnosti 100 miliona KM koje smo prošle godine lansirali putem istog program prošle godine”, rekao je resorni ministar.

Konkursi vrijede i za javna i privatna preduzeća.

“Nema ograničenja”, istaknuo je.

Izvor:n1